Home | Browse Topics | Taonga Māori | Te reo Māori | Tō motika kia kōrero Māori ai i ngā kōti

Taonga Māori

Tō motika kia kōrero Māori ai i ngā kōti

Ka āhei au ki te kōrero Māori i roto i te kōti?

Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7

Āe. Ka āhei koe ki te kōrero Māori i ngā kōti katoa o Aotearoa, tae atu ana ki te Kōti Matua, te Kōti ā-Rohe, te Kōti ā-Whānau, te Kōti Taiohi me te Kōti Whenua Māori i raro i te mana o te Ture mō Te Reo Māori.

Kei a koe tēnei motika ahakoa ko te reo Pākehā, reo kē atu rānei, tō reo matua.

E āhei ana koe ki te kōrero i te reo Māori i ētahi taraipiunara hoki, pērā i te Taraipiunara o Waitangi, i te Taraipiunara Rīhi, i te Rōpū Whakawawao Tautohe anō hoki.

Ko wai rā e āhei ana ki te kōrero Māori i roto i te kōti?

Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7(1)

Koinei ngā tāngata e āhei ana ki te kōrero Māori i roto i te kōti, i te taraipiunara rānei:

  • ngā tāngata kei mua i te aroaro o te kōti (ko te tangata nāna te kēhi i kawe me te tangata e karo ana)
  • ngā kaikōrero
  • ngā āpiha whakahaere (arā, ko ngā kaiwhakawā) me ngā mema o te taraipiunara
  • ngā rōia, ngā tāngata rānei e tū ana hei māngai mō ngā taha o te kēhi, me
  • ētahi atu anō hoki mēnā ka whakaaetia e te āpiha whakahaere.

Ka āhei au ki te tono kia whakahaeretia te katoa o te whakawā i roto i te reo Māori?

Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7(2)

Kāo, kāore i a koe te mana hei tono i ērā atu tāngata kia kōrero Māori, kia whakahoki reo Māori atu rānei ki a koe. Heoi anō, ki te hiahia koe, ka whakamāoritia ngā pātai me ngā whakautu ki a koe.

Me pēhea te hunga kore mōhio e mārama ana ki āku kōrero?

Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7(2), 7(3)

Ka kōrero Māori ana koe, ka whakapākehātia āu kupu e tētahi kaiwhakapākehā.

Kia mōhio ai: Ka āhei ērā atu tāngata i te kōti ki te kōrero Pākehā ki te hiahia rātou.

Mā wai te kaiwhakawhiti reo ā-waha e whakarite?

Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7(3), 40, Āpitihanga 6

Mā te kōti, mā te taraipiunara rānei te kaiwhakawhiti reo ā-waha (arā, te kaiwhakamāori/kaiwhakapākehā) e whakarite māu.

Mā ngā kaiwhakawhiti reo ā-waha matatau anake tēnei mahi. Me whai rātou i te tiwhikete whakamāori nā Te Taura Whiri i te Reo Māori i hoatu.

Mā wai te kaiwhakawhiti reo ā-waha e utu?

Mā te kōti, mā te taraipiunara te kaiwhakawhiti reo ā-waha e utu. Ehara māu e utu.

Me pēhea te whakamōhio atu ki te kōti mō tōku hiahia ki te kōrero Māori?

Criminal Procedure Rules 2012, rule 1.9 District Court Rules 2014, rule 1.15 Family Court Rules 2002, rule 131 High Court Rules 2016, rule 1.11

Mehemea kei tētahi taha koe o te kēhi taihara, o te kēhi hiwhiri rānei i te Kōti Matua, i te Kōti ā-Rohe, i te Kōti ā-Whānau rānei, me whakakī koe i te pepa: “Notice of Intention to Speak Māori”. Kei ngā Whare Ture Hapori ēnei pepa, kua whakairia hoki ki te paetukutuku o te Manatū Ture, justice.govt.nz.

Ā te wā e whakakī ai koe i te pepa nei, me tuhi te ingoa o tō iwi kia whakaritea tētahi kaiwhakawhiti reo ā-waha tika.

Kātahi me hari, me tuku rānei e koe ki te kōti, ki te taraipiunara rānei e tū ai koe. Me tika hoki te wā e tukuna ai i mua i tō tū ki te kōti (kia 10 ngā rā ki mua i te wā e tū ai koe). Kia kitea ai te wāhi noho o tō kōti, tirohia ngā whārangi kikorangi o te pukapuka nama waea. Kimihia tēnei: “Justice, Ministry of”. Me tiro rānei e koe te paetukutuku o te Manatū Ture, justice.govt.nz.

Me hoatu hoki e koe tētahi kape o te pepa ki te tangata, ki ngā tāngata rānei kei tērā atu taha o te kēhi.

Ki te tū koe hei kaikōrero, me whakamōhio atu ki te tangata nāna koe i karanga mai hei kaikōrero. Whakamōhio atu ki a ia he hiahia nōu ki te kōrero i te reo Māori, kātahi ka riro māna e whakamōhio atu ki te kōti, ki tērā atu taha o te kēhi hoki.

Tērā pea, kei ētahi atu kōti me ētahi atu taraipiunara he ture, he mahi rerekē hei whai māu ina hiahia koe ki te kōrero i te reo Māori.

Kia mōhio ai: Mēnā kāore anō koe kia tuku i ngā pepa i te wā tika, ka taea tonu pea e koe te kōrero Māori – engari me tatari pea koe, i te kōti e whakarite ana i te kaiwhakawhiti reo ā-waha.

Did this answer your question?

Te reo Māori

He rauemi anō

Community Law

Kei te Whare Ture Hapori e tata ana ki a koe he tāngata e taea ai te āwhina atu i a koe. Mā mātou koe e whakamōhio atu he aha ō motika kei raro i te mana o te Ture Reo Māori.

Find your local Community Law Centre online: www.communitylaw.org.nz/our-law-centres/

Te Manatū Ture

Pepa ōkawa

Mō ngā kēhi katoa, haunga ngā kēhi hiwhiri (ehara i te taihara) i te Kōti Matua, i te Kōti ā-Rohe rānei (tirohia ki raro iho nei), tukuna mai te pepa: “Notice of Intention to Speak Māori” mai i konei: www.justice.govt.nz

Mō ngā kēhi kei te Kōti ā-Rohe, me haere koe ki te kōti e tata ana ki a koe, ā, me tiki i te pepa e kīia nei ko: Form 4, “Notice of Intention to Speak Māori”

Mō ngā kēhi hiwhiri kei te Kōti Matua, me haere koe ki te kōti e tata ana ki a koe, ā, me tiki i te pepa e kīia nei ko: Form G 12, “Notice of Intention to Speak Māori”

Website: www.justice.govt.nz

Te Taura Whiri i te Reo Māori

He maha ngā rauemi me ngā whakamārama kei te paeukutuku o Te Taura Whiri.

Website: www.tetaurawhiri.govt.nz
Email: info@tetaurawhiri.govt.nz
Phone: 04 471 0244
Instagram: www.instagram.com/reomaori/
Facebook: www.facebook.com/reomaori

Te Mātāwai

www.tpk.govt.nz

Ko Te Puni Kōkiri te kaitohutohu matua mō ngā mahi i waenga i te Kāwanatanga me te hunga Māori. Ka riro mā rātou e tiro ngā kaupapa here me ngā ture, ā, ka tuku tohutohu atu ki te Kāwanatanga anō hoki.

Website: www.tematawai.maori.nz
Email: patai@tematawai.maori.nz
Phone: 04 499 8907
Instagram: www.instagram.com/te_matawai/
Facebook: www.facebook.com/TeMatawai

Te Puni Kōkiri

Ko Te Puni Kōkiri te kaitohutohu matua mō ngā mahi i waenga i te Kāwanatanga me te hunga Māori. Ka riro mā rātou e tiro ngā kaupapa here me ngā ture, ā, ka tuku tohutohu atu ki te Kāwanatanga anō hoki.

Website: www.tpk.govt.nz

Also available as a book

The Community Law Manual

The Manual contains over 1000 pages of easy-to-read legal info and comprehensive answers to common legal questions. From ACC to family law, health & disability, jobs, benefits & flats, Tāonga Māori, immigration and refugee law and much more, the Manual covers just about every area of community and personal life.

Buy The Community Law Manual

Help the manual

We’re a small team that relies on the generosity of all our supporters. You can make a one-off donation or become a supporter by sponsoring the Manual for a community organisation near you. Every contribution helps us to continue updating and improving our legal information, year after year.

Donate Become a Supporter

Find the Answer to your Legal Question

back to top