Tō motika kia kōrero Māori ai i ngā kōti
Overview
Ka āhei au ki te kōrero Māori i roto i te kōti?
Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7
Āe. Ka āhei koe ki te kōrero Māori i ngā kōti katoa o Aotearoa, tae atu ana ki te Kōti Matua, te Kōti ā-Rohe, te Kōti ā-Whānau, te Kōti Taiohi me te Kōti Whenua Māori i raro i te mana o te Ture mō Te Reo Māori.
Kei a koe tēnei motika ahakoa ko te reo Pākehā, reo kē atu rānei, tō reo matua.
E āhei ana koe ki te kōrero i te reo Māori i ētahi taraipiunara hoki, pērā i te Taraipiunara o Waitangi, i te Taraipiunara Rīhi, i te Rōpū Whakawawao Tautohe anō hoki.
Ko wai rā e āhei ana ki te kōrero Māori i roto i te kōti?
Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7(1)
Koinei ngā tāngata e āhei ana ki te kōrero Māori i roto i te kōti, i te taraipiunara rānei:
- ngā tāngata kei mua i te aroaro o te kōti (ko te tangata nāna te kēhi i kawe me te tangata e karo ana)
- ngā kaikōrero
- ngā āpiha whakahaere (arā, ko ngā kaiwhakawā) me ngā mema o te taraipiunara
- ngā rōia, ngā tāngata rānei e tū ana hei māngai mō ngā taha o te kēhi, me
- ētahi atu anō hoki mēnā ka whakaaetia e te āpiha whakahaere.
Ka āhei au ki te tono kia whakahaeretia te katoa o te whakawā i roto i te reo Māori?
Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7(2)
Kāo, kāore i a koe te mana hei tono i ērā atu tāngata kia kōrero Māori, kia whakahoki reo Māori atu rānei ki a koe. Heoi anō, ki te hiahia koe, ka whakamāoritia ngā pātai me ngā whakautu ki a koe.
Me pēhea te hunga kore mōhio e mārama ana ki āku kōrero?
Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7(3)
Ka kōrero Māori ana koe, ka whakapākehātia āu kupu e tētahi kaiwhakapākehā.
Kia mōhio ai: Ka āhei ērā atu tāngata i te kōti ki te kōrero Pākehā ki te hiahia rātou.
Mā wai te kaiwhakawhiti reo ā-waha e whakarite?
Te Ture mō Te Reo Māori 2016, wehenga 7(3), 40, Āpitihanga 6
Mā te kōti, mā te taraipiunara rānei te kaiwhakawhiti reo ā-waha (arā, te kaiwhakamāori/kaiwhakapākehā) e whakarite māu.
Mā ngā kaiwhakawhiti reo ā-waha matatau anake tēnei mahi. Me whai rātou i te tiwhikete whakamāori nā Te Taura Whiri i te Reo Māori i hoatu.
Mā wai te kaiwhakawhiti reo ā-waha e utu?
Mā te kōti, mā te taraipiunara te kaiwhakawhiti reo ā-waha e utu. Ehara māu e utu.
Me pēhea te whakamōhio atu ki te kōti mō tōku hiahia ki te kōrero Māori?
Criminal Procedure Rules 2012, rule 1.9; District Court Rules 2014, rule 1.15; Family Court Rules 2002, rule 131; High Court Rules 2016, rule 1.11
Mehemea kei tētahi taha koe o te kēhi taihara, o te kēhi hiwhiri rānei i te Kōti Matua, i te Kōti ā-Rohe, i te Kōti ā-Whānau rānei, me whakakī koe i te pepa: “Notice of Intention to Speak Māori”. Kei ngā Whare Ture Hapori ēnei pepa, kua whakairia hoki ki te paetukutuku o te Manatū Ture, www.justice.govt.nz.
Ā te wā e whakakī ai koe i te pepa nei, me tuhi te ingoa o tō iwi kia whakaritea tētahi kaiwhakawhiti reo ā-waha tika.
Kātahi me hari, me tuku rānei e koe ki te kōti, ki te taraipiunara rānei e tū ai koe. Me tika hoki te wā e tukuna ai i mua i tō tū ki te kōti (kia 10 ngā rā ki mua i te wā e tū ai koe). Kia kitea ai te wāhi noho o tō kōti, tirohia ngā whārangi kikorangi o te pukapuka nama waea. Kimihia tēnei: “Justice, Ministry of”. Me tiro rānei e koe te paetukutuku o te Manatū Ture, www.justice.govt.nz.
Me hoatu hoki e koe tētahi kape o te pepa ki te tangata, ki ngā tāngata rānei kei tērā atu taha o te kēhi.
Ki te tū koe hei kaikōrero, me whakamōhio atu ki te tangata nāna koe i karanga mai hei kaikōrero. Whakamōhio atu ki a ia he hiahia nōu ki te kōrero i te reo Māori, kātahi ka riro māna e whakamōhio atu ki te kōti, ki tērā atu taha o te kēhi hoki.
Tērā pea, kei ētahi atu kōti me ētahi atu taraipiunara he ture, he mahi rerekē hei whai māu ina hiahia koe ki te kōrero i te reo Māori.
Kia mōhio ai: Mēnā kāore anō koe kia tuku i ngā pepa i te wā tika, ka taea tonu pea e koe te kōrero Māori – engari me tatari pea koe, i te kōti e whakarite ana i te kaiwhakawhiti reo ā-waha.